| Abstract | Niska razina izvanpansionske potrošnje u Hrvatskoj upućuje na potrebu promjene
tradicionalno nemaštovite turističke ponude. Kulinarski identitet, kao dio duhovne baštine,
osmišljenim uključivanjem u turističku ponudu može pridonijeti boljem ugledu odredišta, a
time i konkurentnosti turizma. Da bi se to postiglo, potrebno je podići svijest lokalnoga
stanovništva o izvornim vrijednostima i prednostima, ali i osigurati podršku odgovornih
državnih institucija. Broj potrošača zainteresiranih za gastronomski turizam narastao je
zahvaljujući povećanju broja televizijskih emisija o kulinarskim putovanjima. Iako velik broj
ljudi tvrdi da je jedno od zadovoljstva putovanja traženje i isprobavanje novih vrsta kuhinja,
stvarnost je često drukčija. Masovno tržište i popularne destinacije dovode većinu ljudi do
brzoga zasićenja industrijskom prehranom pa nakon kratkoga vremena traže sigurnost vlastite
poznate kuhinje. Prema riječima turističkih djelatnika, hrvatski turistički stratezi posljednjih
godina sve više uviđaju da se kvalitetna turistička promocija ne može temeljiti samo na suncu
i moru. Stoga se turistička promocija sve više okreće gastronomskoj ponudi kao dijelu
kvalitativnoga iskoraka hrvatskoga turizma.
U radu je najprije predočen kratki pregled gastronomske ponude obale i priobalja šibensko -
kninskoga područja u kojemu su uočene razlike i sličnosti uvjetovane geografskim
raznolikostima. Cilj rada bio je istražiti gastronomsku ponudu na odabranom broju
ugostiteljskih objekata na temelju kojih su utvrđene razlike i sličnosti te u kojoj mjeri nadilaze
različitosti. Ukratko je opisana gastronomska ponuda svih županija i regija, osim Šibensko-kninske
županije u kojoj je detaljno istražen njezin obalni i kontinentalni dio. Do podataka u
ovomu radu došlo se kvalitativnom metodom, a kao metoda prikupljanja izabran je
polustrukturirani dubinski intervju proveden na ispitanicima restorana i seoskih domaćinstava.
Strani gosti, prema izjavama osoblja, općenito nisu voljni probati autohtone specijalitete.
Talijanima je sveopće poznata naša riblja ponuda i većinom ju i naručuju, dok Nijemci, Česi,
a pogotovo Amerikanci, jedva čekaju pojesti što veći odrezak. U restoranima na obali
prevladava riba i morski plodovi, a u zaleđu većinom mesna ponuda.
Unatoč pretpostavkama da je veća ponuda ribe na obali, dva restorana nisu je potvrdili,
odlučivši biti drukčiji od ostalih na tomu području. U restoranima na obali gost može slobodno
sjesti za stol i naručiti, dok u zaleđu seoska domaćinstva prakticiraju rezervacije i jela po
narudžbi. Područje Skradina, iako je u zaleđu, nema uobičajenu gastronomsku ponudu i
poznato je po jelima i namirnicama samo iz toga kraja. |
| Abstract (english) | Low extra consumption in Croatia indicates that traditional unimaginative tourist
supply should be changed in „Culinary identity“, as a part of spiritual heritage. It may
contribute to better image of our destination and consequently, our competitive tourism of
organized integration into tourist offer. To achieve this aim, it is necessary to raise
consciousness of the local people about our original values and preferences. However, it is also
necessary to ensure the support provided by the government institutions. According to tourism
professionals, in recent years, Croatian tourist strategists have been increasingly recognizing
that quality tourism promotion can not be based only on the sun and the sea and therefore tourist
promotion of gastronomic richness of our country must become a part of the qualitative
breakthroughs of Croatian tourism.
In this work it has been shawn a short summery of gastronomic offers of our coast and coastline
from Šibenik and Knin regions. It is stressed out all the variaty and similiraties in this tourist
region of Dalmatia. The aim of this analysis was to research and explore gastronomic scene
and offers on the chosen numbers of turist and gastronomic objects in that area. This analysis
and research have been conducted as a detailed but shorten version of diversities and
similarities which in a way show specialities of the regions. All the data in the work were
collected by quality methods and it is used as half structured type of interviews among chosen
restaurants and agritourism resorts.
Our foreign guests are not wery willing to try our domestic and original specialities. The
Italians prefer fish dishes, while the Germans, the Checks and the Americans prefer meat
dishes, especially steaks in the restaurants. On the coast turist prefer fish menus, will in the
interior meat specialities, of course.
Although it is presumed that all the restaurants at the coast would prefer fish menu, two of
them, were exceptions, they offered different dishes. In the restorant at the coast tourists can
freely sit and order what they want from daily menus, while in the interior, restorant and
agriturism resorts they prefer advanced bookings and even pre-ordered menus. Skradin area,
although half of it is in interior, is famous for its food and wines from the local producers. |
