| Abstract | Motivacija za ovaj rad proizlazi iz činjenice da su u Republici Hrvatskoj održani parlamentarni izbori i da će, osim njih, biti održana još dva izbora u 2024. godini. U prvom dijelu rada prikazane su definicije političke komunikacije, objašnjeno je što predstavlja taj proces i što takvu vrstu komunikacije čini političkom. Osim definicije političke komunikacije, navedena je i uloga izbornih poruka u političkoj komunikaciji. Izborne poruke dio su istraživanja koje je provedeno za ovaj završni rad. Istraživanje je provedeno putem aplikacije Google Forms, u razdoblju od 6. ožujka 2024. do 1. travnja 2024. na uzorku od 130 sudionika. Zaključak je istraživanja da većina sudionika ima negativnu percepciju o političarima i da smatra da su politički programi neiskreni, dok na pitanju o utjecaju izbornih poruka na odluku sudionika za koga će glasati postoji puno veća razlika u odgovorima zato što je dio sudionika odgovorio da političke poruke nemaju nikakav ili vrlo mali utjecaj na njihovu odluku, dok je dio sudionika odgovorio da imaju mali ili potpun utjecaj na njihovu odluku. Osim istraživanja koje je provedeno anketnim upitnikom, u radu se nalazi i analiza komunikacije pet političkih stranaka (HDZ, SDP, Možemo!, Most, Domovinski pokret) koje prema televizijskim anketama prelaze izborni prag od 5 %. |
| Abstract (english) | The motivation for this paper arises from the fact that Parliamentary elections were held in the Republic of Croatia, and that, in addition to them, two more elections will be held in 2024. The first part of the paper presents the definitions of political communication, explains what this process represents, and what makes this type of communication political. In addition to the definition of political communication, the role of electoral messages in political communication is also mentioned. Electoral messages are part of the research conducted for this final paper. The research was conducted using the Google Forms application, from March 6, 2024, to April 1, 2024, on a sample of 130 participants. The research concludes that the majority of participants have a negative perception of politicians and believe that political programs are insincere, while regarding the question of the influence of electoral messages on participants' voting decisions, there is a much greater difference in responses because some participants responded that political messages have no or very little influence on their decision, while some participants responded that they have a small or complete influence on their decision. In addition to the research conducted through the survey questionnaire, the paper also includes an analysis of the communication of five political parties (HDZ, SDP, Možemo!, Most, Domovinski pokret) which, according to television polls, pass the electoral threshold of 5%. |
