Hrvatsko zagorje je od davnih dana bilo poznato kao središte kupališnog, tj. zdravstvenog turizma jer je bogato termalnim izvorima tople vode, no poznato je također i po svojim dvorcima, kurijama, hodočasnim mjestima, jednom od najvećih i najstarijim nalazišta pračovjeka, ali i autohtonim vinima, vinogradarima, kao i tradicionalnim jelima koje obožavaju sve generacije ljudi. Hrvatsko zagorje ima dobar geografski položaj, na samo je 40-ak kilometara od glavnog grada Republike Hrvatske, Zagreba, a njegova tradicionalna kuhinja obiluje zasitnom hranom čija je zastupljenost u restoranima Hrvatskoga zagorja predmet istraživanja u ovome radu. Hrvatsko zagorje pogodno je za uzgoj raznih vrsta poljoprivrednih i stočarskih kultura što je omogućavalo pripremu raznovrsnih delicija. Svi navedeni resursi omogućuju razvoj Hrvatskoga zagorja kao zanimljive turističke atrakcije. U ovome radu htjelo se detaljnije istražiti zastupljenost tradicionalne hrvatske kuhinje u restoranima na ovim prostorima. Izrađena su pitanja za intervju koji se sastoji od 21 pitanja na koja su odgovarali odabrani vlasnici i djelatnici restorana za koje se pretpostavilo da svoju ponudu baziraju na tradicionalnim jelima Hrvatskog zagorja. Prikazani su potencijali zagorske kuhinje i neke od tradicionalnih i najpoznatijih jela, njihova obilježja, kao što su: štrukli, purica s mlincima, bučnica i ostali. Uspoređena su i najpoznatija jela samoborskog kraja s jelima ostalih krajeva Hrvatskoga zagorja.