Problem je istraživanja ovoga stručnoga diplomskog rada kriza uzrokovana pandemijom bolesti COVID-19 i reagiranje države na nju. Poslovna kriza iznenadna je situacija u kojoj može doći do ugrožavanja poslovanja poduzeća. Postoje proaktivni i reaktivni način upravljanja nastalom krizom. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji bolest COVID-19 uzrokuje virus SARS-CoV-2, čije su posljedice prvenstveno smetnje respiratornog sustava. Pandemija traje već više od dvije godine uz velike posljedice za živote ljudi. Pokazatelji lošeg utjecaja pandemije na gospodarstvo i turizam pad su BDP-a, deflacija te potom visoka inflacija, pad broja novootvorenih poduzeća, pad prihoda od turizma i pad broja turističkih dolazaka i noćenja. Sukladno preporukama za socijalno distanciranje, potražnja za hotelima u 2020. godini je pala, a povećala se potražnja za objekte u domaćinstvu i OPG-ovima. Iz dostupnih podataka zaključilo se da su Vlada i Stožer civilne zaštite na krizu djelovali reaktivno kako bi suzbili već nastalu krizu. Bilo bi dobro kada bi Vlada Republike Hrvatske izradila novu strategiju upravljanja krizom i više pažnje posvetila proaktivnom modelu upravljanja krizom, poboljšala kriznu komunikaciju, zakonski definirala rad od kuće te unaprijedila nastavu na daljinu. Preporuka je da se uvede davanje koja će služiti kao fond iz kojeg će se isplaćivati potpore u budućoj krizi. Zasad je nemoguće procijeniti koji pristup je najučinkovitiji za suzbijanje pandemije i oporavak gospodarstva jer pandemija još traje.