| Abstract | Dezinformacije se definiraju kao provjerljivo lažne ili zavaravajuće informacije koje se
stvaraju, iznose i šire radi ekonomske koristi ili namjernog obmanjivanja javnosti te mogu
prouzročiti javnu štetu. Dezinformiranje, propaganda i lažne vijesti (fake news) mogu
polarizirati javno mnijenje, promicati ekstremizam, nasilje i govor mržnje te, u konačnici,
potkopati same temelje demokracije i smanjiti povjerenje u demokratske procese. Ovakvi
fenomeni postoje oduvijek, a u svojem novom ruhu zahvaljujući novim komunikacijskim
alatima, kao što su društvene mreže, ponovno su zadobili na važnosti 2016. godine u vrijeme
predsjedničke kampanje u SAD-u te u vrijeme Brexita iste godine, odnosno političkog
procesa i medijske kampanje koja je povezana s britanskim izlaskom iz Europske unije. Cilj je
ovog rada bio je objasniti pojam lažnih vijesti te prikazati njihov nastanak, koncepte širenja
(krajnji korisnici, roboti i ciljano oglašavanje) te ukratko prikazati povijest dezinformiranja
koja kreće već od same pojave tiskarskoga stroja u 15. stoljeću, preko „Velike obmane o
Mjesecu“ koju je objavio „The New York Sun“ 1835. godine, potom nacističke propagande
od Hitlerova dolaska na vlast te na kraju do predsjedničkih izbora u SAD-u i Brexita.
Objašnjeni su načini zaštite od lažnih vijesti i inicijative koje se poduzimaju te je analizirana
regulatorna legislativa u Hrvatskoj poput Zakona o elektroničkim medijima i na razini
Europske unije; prije svega Kodeks prakse protiv dezinformiranja (Code of Practice against
Disinformation) koji su potpisale internetske platforme Facebook, Google, Twitter i Mozilla
te Akcijski plan protiv dezinformiranja (Action Plan against Disniformation) koji je, poput
Kodeksa prakse, također usvojen na razini Europske unije. Analizirani su rezultati ankete o
lažnim vijestima provedene nad studentima Veleučilišta VERN' i doneseni su zaključci. |
| Abstract (english) | Disinformation is defined as verifiably false or misleading information that is created,
disclosed, and spread for the sake of economic gain or to intentionally mislead the public, and
may cause public harm. Disinformation, propaganda and fake news can polarize public
opinion, promote extremism, violence, hate speech and ultimately undermine the foundations
of democracy and reduce trust in the democratic processes. These phenomena have always
existed and, thanks to new communication tools, such as social networks, they regained
importance in a new form in 2016 during the US presidential campaign and Brexit, a political
process and a media campaign linked to the UK leaving the European Union. The aim of this
paper is to explain the concept of fake news, demonstrate how they are created and spread (by
end users, robots, and microtargeting) and briefly present the history of disinformation
starting from the appearance of the printing press in the 15th century through the "Great
Moon Hoax" published by The New York Sun in 1835, followed by Nazi propaganda since
Hitler's rise to power and eventually until the US presidential elections and Brexit. Different
ways of protecting ourselves from fake news have been explained and legal initiatives have
been analysed both in Croatia: the Electronic Media Act, and at the European Union level:
foremostly the Code of Practice against Disinformation signed by online platforms such as
Facebook, Google, Twitter and Mozilla, as well as the Action Plan of against Disinformation,
also adopted at the EU level. The results of the fake news poll conducted among the students
of VERN' University of Applied Sciences have been analysed and conclusions were made
accordingly. |
