Konvercionalna poljoprivedna proizvodnja temeljena na postizanju maksimalnih prinosa, negativno utječe na okoliš, klimu i zdravlje te kvalitetu života ljudi. Da se radi o problemu velikih razmjera govori brzi razvoj ekološke poljoprivredne proizvodnje te velike subvencije i poticaji koje Vlade diljem svijeta nude za razvoj iste. Ekološka proizvodnja je sve zastupljenija i sve je veći broj proizvođača koji se odlučuju na taj korak. Stoga se ovaj rad bavi analizom mogućnosti pokretanja ekološke poljoprivredne proizvodnje u ruralnim područjima Republike Hrvatske. Međutim, ključni problem je nepoznavanje procesa pokretanja ekološke poljoprivredne proizvodnje te nedovoljna informiranost i loša poljoprivredna politika u Republici Hrvatskoj. Nepotpuna poljoprivredna politika, mala gospodarstva, od svega desteka hektara, enormni porast uvoza i pad proizvodnje ispod vlastitih potreba još uvijek su kočnice razvoju hrvatske poljoprivrede uopće. Sukladno tome, glavni cilj ovog rada je postići bolje razumijevanje pokretanja ekološke poljoprivredne proizvodnje. U svrhu ostvarenja navedenog cilja, podaci su se prikupljali iz sekundardnih (relevantna literatura o ekološkoj poljoprivredi, znanstveno-stručni radovi te internetski izvori) i primarnih (polustrukturirani intervjui na uzorku od osam ispitanika [N=8]). Rezultati istraživanja pokazuju da je ekološka poljoprivredna proizvodnja moguća, potrebna i nužna za razvoj kako poljoprivrede tako i ruralnih područja, poljoprivrednici su svjesni toga i veliki dio njih već je krenuo u tom smjeru. Dio ljudi, uglavnom onih koji se bave konvencionalnom proizvodnjom, ali i oni koji se bave ekološkom proizvodnjom još uvijek pronalaze sebe unutar proizvodnje odnosno unutar gospodarstva, a nitko ih doista ne usmjerava, čak naprotiv čini ih još više konfuznim i neodlučnim. Osobni doprinos autorice ovog rada je identifikacija mogućnosti pokretanja ekološke poljoprivredne proizvodnje koje mogu pomoći u procesu donošenja odluka za pokretanja navedene proizvodnje. Preporuke daljnjih istraživanja usmjerene su na komparativna istraživanja najbolje prakse u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji.

Conventional agricultural production which is based on achieving maximum yields has a negative effect on environment, climate and human health. Fast development of ecological agriculture production and great subventions from government shows us that it is a largescale problem. Ecological agriculture production is more prevalent and there are more number od manufacturers who decide od this step. Therefore this paper deals with the analysis of the possibilities of initiation of organic agricultural production in rural areas of the Republic of Croatia. However, the key problem is the ignorance of the process of initiating organic agricultural production and insufficient information and poor agricultural policy in Republic of Croatia. Incomplete agricultural policy, small farms, just about every hectare of land, enormous growth of imports and falling production below their own needs are still the brake on the development of Croatian agriculture at all. Accordingly, the main objective of this paper is to achieve better understanding of the launch of organic agricultural production. For the purpose of setting this target, the data were collected from secondary (relevant literature on ecological agriculture, scientific and professional papers and online sources) and primary (semi-structured interviews on a sample of eight subjects (N=8)). The results of the research show that ecological agricultural production is possible, desirable and necessary for development both in agriculture and rural areas, farmers are aware of this and a large part of them have already gone in that direction. Part of the people, mainly those engaged in conventional production, but also those who are involved in organic production still find themselves inside production or within the economy, even makes them confusing and undecided. Personal contribution of the author of this paper is the identification of possibilities of initiating organic agricultural production that can assist in the decision-making process for starting the said production. Recommendations for further research are aimed at comparative research of best practices in the Republic of Croatia and the European Union.